Svijet bruji o Macronovoj izjavi o slanju vojske. Reagirao NATO, Rusi su bijesni

FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron tijekom jučerašnje konferencije u Parizu poručio je da nije isključeno slanje francuskih kopnenih trupa u Ukrajinu. Napomenuo je da su sve opcije otvorene kako bi se onemogućilo da Rusija dobije rat protiv Ukrajine iako još uvijek „nema konsenzusa“ oko odluke.

Nazvali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića kako bi nam prokomentirao Macronovu izjavu, ali i posljedice potencijalnog slanja francuskih snaga u Ukrajinu. Unatoč tome što su se zemlje poput Švedske, Njemačke, Češke i Poljske distancirale od Macronove izjave, Avdagić ne smatra da je istup francuskog predsjednika bio ishitren.

„Ne smijemo prepustiti Ukrajinu“

„Ovo treba promatrati kao novu inicijativu Francuske. Radi se o ozbiljnoj državi. Ne treba razmišljati da ovdje netko srlja. Obavještajni podaci govore o novim crvenim linijama koje su postavljene prema Rusiji“, istaknuo je.

Napomenuo je kako se „ne bi smjelo razmišljati o prepuštanju Ukrajine“ Moskvi, osobito nakon što je Zapad prethodne dvije godine slao oružje i pomagao Kijevu.

Avdagićevu tezu kako Macronova izjava nije bila ishitrena podupire i istup slovačkog premijera Roberta Fica, koji je jučer objavio da više članica NATO-a i Europske unije razmatra slanje vojnika u Ukrajinu na bilateralnoj osnovi.

Scholz apsolutno odbacio mogućnost slanja europskih i NATO-ovih vojnika

„Ne mogu reći s kojom svrhom i što bi tamo trebali raditi“, napomenuo je Fico i dodao kako Slovačka neće slati svoje vojnike u Ukrajinu. Ipak, njemački kancelar Olaf Scholz danas je bio apsolutno nedvosmislen poručivši da neće biti europskih ni NATO-ovih vojnika na ukrajinskom tlu.

„Još jednom, u vrlo dobroj raspravi, govorilo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka između nas također vrijedi i za budućnost. Naime, neće biti kopnenih snaga ni vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo poslale europske zemlje ili članice NATO-a“, najavio je Scholz.

NATO: Nema takvih planova

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da iako je Savez pružio „potporu bez presedana“ Kijevu, „nema planova“ da članice pošalju vojnike u Ukrajinu. Svaka odluka o slanju vojnika trebala bi jednoglasnu podršku svih članica.

Premijer Andrej Plenković naveo je da Hrvatska nije ponudila slanje svojih vojnika. Podsjetio je da su nedostajala četiri glasa u saboru da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika, koja je bila „benignog karaktera“.

„Slanje vojnika moglo bi značiti direktan sukob s Rusijom“

„Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo ni nudili opciju o tome da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu“, dodao je.

Avdagić kaže da ne može znati kakve bi bile posljedice slanja zapadnih vojnika u Ukrajinu, pogotovo jer ne znamo u kakvom bi oni svojstvu tamo bili. „Slanje zapadnih trupa u Ukrajinu moglo bi značiti direktan sukob s Rusijom. Međutim, zapadni vojnici bi mogli otići u Ukrajinu kako bi sudjelovali u misiji uvježbavanja ili promatranja“, rekao nam je Avdagić.

Kremlj bijesan: U tom slučaju bio bi neizbježan sukob Rusije i NATO-a

Inače, u međuvremenu je i Kremlj reagirao na Macronovu izjavu. „Sama činjenica da se razgovara o mogućnosti slanja određenih kontingenata u Ukrajinu iz zemalja NATO-a vrlo je važan novi element“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kad su ga novinari upitali da prokomentira riječi francuskog predsjednika.

Osvrnuo se i na rizik od izravnog sukoba Rusije i NATO-a ako članice NATO-a pošalju svoje trupe da se bore u Ukrajini. „U tom slučaju ne bismo morali govoriti o vjerojatnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)“, naveo je Peskov.

„Kremlj nije uspio proizvesti strah koji je htio“

Avdagić tvrdi da je Macron u ime Francuske, ali i cijele Europe poslao snažnu poruku. „Nitko se više ne plaši Rusije u onoj mjeri u kojoj se plašio prije dvije godine. Kremlj nije uspio proizvesti strah koji je htio“, kazao je.

Macronovu izjavu zanimljivo je promatrati i u kontekstu jačanja globalnog utjecaja Europe i izgradnje sve samostalnije uloge Starog Kontinenta. U Americi ne postoji konsenzus oko izglasavanja novog paketa pomoći Ukrajini pa je Kijev sve ovisniji o Europi.

Senat, u kojem većinu imaju demokrati, usvojio je prije dva tjedna zakon o paketu pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu u vrijednosti od 95.34 milijarde dolara. Međutim, republikanci koji kontroliraju Zastupnički dom najavili su da neće prihvatiti zakon u postojećem obliku.

„Europa bi mogla preuzeti obranu u svoje ruke“

Ideja jačanja samostalnosti Europe nameće se i zbog izglednog povratka Donalda Trumpa na čelo SAD-a. Pitanje je što bi Trumpov povratak značio za budućnost NATO-a. Podsjetimo, Trump je početkom mjeseca izjavio da bi „ohrabrio“ Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje obveze u sklopu zapadnog vojnog saveza.

„Europa je sve sklonija da preuzme obranu u svoje ruke. Još kad bi građani imali malo više povjerenja u svoje vođe“, zaključio je Avdagić.