„JUGOKOP“

  • Članak objavljen:
  • Kategorija članka:VESTI

Da. Međutim, postoji jedna veoma važna stvar: javno dostupni podaci pokazuju da je JUGOCOOP/JUGOKOP iz Bujanovca i dalje u stečaju, otvorenom 4.11.2010. godine, sa matičnim brojem 07319339 i PIB-om 100975647. Pretežna delatnost je 1011 – prerada i konzervisanje mesa. (Alsu)

Zato poslovni plan za „promenu delatnosti“ treba napraviti kao plan poslovne transformacije/reorganizacije, a ne samo kao običnu promenu šifre delatnosti. To je posebno važno ako se plan koristi za stečajnog upravnika, potencijalnog investitora, Ministarstvo privrede, lokalnu samoupravu ili banku.

Predlog poslovnog plana

POSLOVNI PLAN ZA PROMENU DELATNOSTI I REAKTIVACIJU PREDUZEĆA „JUGOKOP“ – BUJANOVAC

Period poslovnog plana: 2027–2031. Lokacija: Bujanovac, Industrijska zona Predmet plana: promena poslovnog modela i uvođenje nove, profitabilne delatnosti

1. Izvršni rezime

Cilj projekta je transformacija preduzeća „JUGOKOP“ Bujanovac iz društva koje je istorijski bilo vezano za proizvodnju i preradu mesa u savremeni proizvodno-uslužni privredni sistem, sa novom delatnošću koja omogućava korišćenje postojeće lokacije, infrastrukture i raspoložive imovine.

JUGOKOP se nalazi u industrijskoj zoni Bujanovca, a preduzeće je godinama u stečaju. Zvanični podaci Agencije za licenciranje stečajnih upravnika potvrđuju da je stečajni postupak i dalje u toku. (Alsu)

Istovremeno, lokalna privreda pokazuje potrebu za novim proizvodnim kapacitetima i radnim mestima. Zbog toga se predlaže da se postojeća imovina ne posmatra samo kao bivša klanica, već kao industrijska lokacija koja može dobiti novu ekonomsku funkciju.

Osnovni ciljevi projekta su:

  • promena postojeće poslovne orijentacije;
  • iskorišćenje postojeće infrastrukture i zemljišta;
  • pokretanje nove profitabilne delatnosti;
  • zapošljavanje lokalnog stanovništva;
  • stvaranje stabilnih prihoda;
  • uključivanje domaćih dobavljača;
  • mogućnost plasmana proizvoda van teritorije Bujanovca;
  • stvaranje uslova za dugoročno održivo poslovanje.

2. Polazno stanje

JUGOCOOP EXPORT-IMPORT iz Bujanovca registrovan je kao društveno preduzeće, sa sedištem u Industrijskoj zoni bb. Prema podacima ALSU, stečaj je otvoren 4. novembra 2010. godine i postupak je još u toku. (Alsu)

Preduzeće je tradicionalno bilo povezano sa proizvodnjom i preradom mesa.

Međutim, ekonomski uslovi su se promenili. Prema dostupnim podacima, prihod preduzeća u 2025. godini iznosio je oko 1,418 miliona dinara, uz neto gubitak od oko 2,551 miliona dinara, što pokazuje da sadašnji model nije dovoljan za održivo poslovanje.

Zbog toga je opravdano razmatrati potpunu promenu poslovnog modela.


3. Predlog nove poslovne strategije

Moja preporuka je da se JUGOKOP ne posmatra kao klasična klanica, već kao višenamenski industrijski centar.

To bi omogućilo da se poslovanje razvija kroz nekoliko povezanih aktivnosti:

Osnovna delatnost

Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda / prehrambenih proizvoda

Prateće delatnosti

  • otkup poljoprivrednih proizvoda;
  • skladištenje;
  • hladnjača;
  • pakovanje;
  • distribucija;
  • logistika;
  • proizvodnja poluproizvoda;
  • usluge drugim proizvođačima;
  • veleprodaja.

Na ovaj način JUGOKOP ne bi zavisio od jednog proizvoda.


4. Alternativni model – agroindustrijski centar

Posebno interesantna opcija za Bujanovac jeste formiranje Agroindustrijskog centra JUGOKOP.

Centar bi mogao da obuhvati:

1. Otkup

Otkup:

  • voća;
  • povrća;
  • krompira;
  • žitarica;
  • mesa;
  • mlečnih proizvoda;
  • drugih poljoprivrednih proizvoda.

2. Skladištenje

Izgradnja/obnova:

  • hladnjača;
  • komora za zamrzavanje;
  • magacinskog prostora;
  • silosa ili skladišta.

3. Prerada

U zavisnosti od investicije:

  • sečenje;
  • pakovanje;
  • zamrzavanje;
  • sušenje;
  • proizvodnja gotovih proizvoda.

4. Distribucija

Proizvodi bi se plasirali:

  • lokalnim prodavnicama;
  • restoranima;
  • hotelima;
  • velikim trgovinskim lancima;
  • kupcima u Srbiji;
  • izvoznim partnerima.

5. Zašto je promena delatnosti opravdana

Promena poslovnog modela ima nekoliko prednosti.

Prvo, postojeći objekat se nalazi u industrijskoj zoni Bujanovca, što omogućava razvoj proizvodne delatnosti. (Alsu)

Drugo, područje Bujanovca i Preševa ima razvijenu poljoprivrednu i stočarsku bazu. Aktuelni podaci pokazuju da postoji problem nedostatka klaničnih i prerađivačkih kapaciteta u Pčinjskom okrugu, ali upravo to pokazuje da postoji realna sirovinska baza koju je moguće povezati sa novim poslovnim modelom.

Treće, projekat bi imao značajan lokalni razvojni efekat.


6. Ciljno tržište

Ciljno tržište može biti podeljeno na četiri segmenta:

Lokalno tržište

Bujanovac, Preševo, Vranje i okolne opštine.

Regionalno tržište

Niš, Leskovac, Pirot, Kosovo i Metohija, Severna Makedonija i drugi okolni regioni, uz poštovanje svih zakonskih uslova za promet.

Nacionalno tržište

Beograd i veći gradovi Srbije.

Izvoz

U drugoj fazi moguće je razvijati izvoz prema:

  • Severnoj Makedoniji;
  • Albaniji;
  • zemljama EU;
  • Bliskom istoku.

Izvoz ne treba postaviti kao osnovu prve faze, već kao razvojnu mogućnost nakon stabilizacije proizvodnje.


7. Investicioni plan

Investiciju bih podelio u tri faze.

Faza Namena Okvirna investicija
I sanacija objekata, instalacije, projektovanje 100.000–200.000 €
II proizvodna oprema i skladištenje 250.000–500.000 €
III hladnjača, pakovanje, automatizacija 200.000–400.000 €
Ukupno 550.000–1.100.000 €

Ovo su indikativne procene, a ne konačna investiciona vrednost. Konačan iznos mora se utvrditi nakon tehničkog pregleda postojećih objekata i izrade predmera i predračuna.

Važno je napomenuti da su ranije procene za obnovu klaničnih kapaciteta JUGOKOPA bile značajno različite — od oko 470.000 € prema ranijoj studiji izvodljivosti do novijih procena od 2,5–3 miliona € za kompletnu obnovu klanice.

To dodatno govori u prilog tome da pre promene delatnosti treba uraditi novu tehničko-finansijsku analizu, umesto oslanjanja na stare studije.


8. Projekcija zaposlenih

U prvoj fazi:

  • direktor/menadžer – 1;
  • komercijala – 2;
  • računovodstvo/administracija – 2;
  • proizvodnja – 10;
  • magacin – 3;
  • logistika – 3;
  • održavanje – 2.

Ukupno: oko 23 zaposlena.

U drugoj fazi:

30–40 zaposlenih.

U trećoj fazi, zavisno od obima proizvodnje:

50+ zaposlenih.

Ovo bi predstavljalo značajan doprinos lokalnom zapošljavanju.


9. Finansijski model

Konzervativni scenario mogao bi izgledati ovako:

Godina Prihod EBITDA Neto rezultat
1. godina 500.000 € 50.000 € 10.000 €
2. godina 900.000 € 120.000 € 55.000 €
3. godina 1.400.000 € 210.000 € 110.000 €
4. godina 1.800.000 € 300.000 € 165.000 €
5. godina 2.200.000 € 380.000 € 220.000 €

Ovo treba tretirati kao model za poslovni plan, a ne kao garantovanu prognozu. Konačne brojke treba izračunati prema konkretnoj novoj delatnosti, kapacitetu proizvodnje, cenama proizvoda, broju zaposlenih i vrednosti investicije.


10. Izvori finansiranja

Predlaže se kombinacija:

  • sopstvenog kapitala investitora;
  • strateškog partnera;
  • bankarskog kredita;
  • razvojnih fondova;
  • državnih programa podrške;
  • lokalnih subvencija;
  • eventualnih međunarodnih programa;
  • privatnog kapitala.

Najbolji model bio bi strateški investitor + javna podrška + sopstveno učešće.


11. SWOT analiza

Snage

  • poznata lokacija;
  • industrijska zona;
  • postojeća infrastruktura;
  • tradicija preduzeća;
  • raspoloživa radna snaga;
  • blizina poljoprivrednih proizvođača;
  • blizina važnih regionalnih tržišta.

Slabosti

  • dug period neaktivnosti;
  • stečajni postupak;
  • potreba za rekonstrukcijom;
  • potreba za novim menadžmentom;
  • nedostatak obrtnog kapitala.

Šanse

  • razvoj poljoprivrede;
  • rast potražnje za domaćim proizvodima;
  • razvoj izvoza;
  • korišćenje državnih podsticaja;
  • zapošljavanje lokalnog stanovništva;
  • razvoj Bujanovca kao regionalnog agroindustrijskog centra.

Pretnje

  • visoka početna investicija;
  • konkurencija;
  • rast cena energenata;
  • nedostatak kvalifikovane radne snage;
  • komplikacije u stečajnom postupku;
  • regulatorni zahtevi za prehrambenu proizvodnju.

12. Ključni uslov za realizaciju

Najvažnija stvar nije sama promena šifre delatnosti.

Prvi korak mora biti rešavanje statusa imovine i stečajnog postupka.

Preduzeće je prema zvaničnim podacima i dalje u stečaju. (Alsu) Ministarstvo privrede je ranije evidentiralo prodaju delova imovine JUGOCOOP-a, što znači da je potrebno precizno utvrditi šta je danas u stečajnoj masi, šta je prodato, šta je raspoloživo i pod kojim uslovima može biti predmet nove investicije.

Zato bih projekat formalno postavio kao:

„Projekat poslovne transformacije i prenamene imovine JUGOKOP Bujanovac – formiranje novog agroindustrijskog/proizvodnog centra“

To je mnogo ozbiljniji pristup od dokumenta koji se samo zove „promena delatnosti“.


13. Zaključak

Promena delatnosti JUGOKOP-a može biti ekonomski opravdana ukoliko se postojeća imovina može staviti u funkciju bez prevelikog ulaganja i ukoliko se pronađe investitor/partner sa dovoljnim kapitalom i iskustvom.

Posebno je važno da se ne ulaže odmah u kompletnu obnovu stare klanice. Umesto toga, preporučuje se fazni pristup:

I faza → pravni i tehnički pregled imovine II faza → izbor nove delatnosti III faza → pilot proizvodnja IV faza → širenje proizvodnje V faza → izvoz

Time se smanjuje rizik i omogućava da investicija raste zajedno sa tržištem.

Važna napomena

Ako mi kažete koju tačno novu delatnost želite za JUGOKOP — na primer proizvodnja peleta, prerada voća i povrća, hladnjača, reciklaža, građevinski materijal, logistički centar, solarna elektrana, tekstilna proizvodnja ili nešto drugo — mogu da napravim mnogo ozbiljniju verziju: kompletan poslovni plan od 15–25 strana sa investicijom, troškovima, prihodima, brojem zaposlenih, projekcijom dobiti za 5 godina, SWOT analizom, cash-flow tabelom i planom realizacije, spreman za Word/PDF i prezentaciju investitoru.